Hrvatski English Italiano Deutsch Český

Zaostrog

Zaostrog je turističko naselje na Makarskoj rivijeri udaljeno od Makarske oko 35km. Prvi put se pisanim spomenicima spominje 1494. G. ali se život na tim prostorima odvijao i u dalekoj pretpovijesti, o čemu svjedoči i granitni ručni žrvanj iz mlađeg kamenog doba, pronađen na Viteru, brdu iznad Zaostroga 1953. Godine.

Zaostrog su nastanjivali stari Iliri, što potvrđuju brojne nekropole (gomile). U doba rimske vladavine u Zaostrogu se odvijao bogat kulturni život što dokazuju mnogi antički spomenici, posebno oni od kamena: reljef plesača i frulaša u ilirskoj narodnoj nošnji, reljef boga Mitre i dva nadgrobna spomenika.

Nakon dolaska Hrvata u 7. Stoljeću naselje dobiva i slovenski naziv Ostrog, koji oko 950. G. spominje bizantski car Konstatin kao jedan od četiri utvrđena grada „Paganije Neretvanske kneževine (Mokrun, Berulia, Ostrog, Labinbetza). Srednjovjekovni Ostrog (utvrda) nalazio se visoko u brdu ispod Malog Vitera, a kasnije se na sjeveru zaostroškog polja ispod brda Šapašnika razvilo novo naselje, a sjeverozapadno od Porfirogenetova koje se zvalo Zaostrog. U XV. St. Feudalni godpodari Zaostroga bili su hrvatksa vlastela, braća Vlatkovići-Jurjevići, koji su imali utvrđeni grad na Viteru, o čemu svjedoče ruševine, ostaci stare utvrde među kojima se ističe kameni prag reljefa ruke!

U 17. Stoljeću stanovnici Zaostroga se počinju doseljavati do morske obale, da bi se konačno svi iz gornjeg naselja preselili na područje uz more, nakon 1962. Godine. U starom naselju Zaostroga nalaze se tri crkve: stara gotička crkva Sv. Barbare s grobljem na antičkom dijelu, crkvica sv. Roka iz 17.s t. I novija crkva Sv. Barbare iz 1872. g. Uz spomenute crkve nalaze se i tri kapelice ž: sv. Ante u selu (1893.), Gospina na Kučinama (1911.) i sv., Ilije na Prosiku (1894.). Najveći i najvažniji spomenik kulture na ovom području i šire je franjevački samostan Svete Marije. Smatra se da je samostan osnovan u 14. Stoljeću. Osnovali su ga redovnici „pustinjaci sv. Augustina“, koji su ga nakon pada Bosne 1463.g. napustili i povukli s ena otoke. U napušteni samostan su se 1468.g naselili franjevci iz provincije Bosne Srebrene, i u njemu djeluju i danas. Franjevci su tako unaprijedili samostan, za vrijeme teških vrmena pod turskom vlašću, da je 1640. . prema ocjeni generalnog vizitatora iz Rima proglašen najljepšim od svih samostana velike provincije. Jedan od značajnih spomenika kulture koji oslikava kulturnu razinu samostana u to doba je kameni natpis pisan hrvatskim jezikom i pismom (bosančica) iz 1589. g. koji se nalazi iznad glavnog ulaza u crkvu.

Samostan u Zaostrogu je u to vrijeme bio svjetski poznato svetište koje je ušlo u popis Gospinih svetišta širom svijeta. Samostan je iamo veliku prosvjetiteljsku ulogu. Više od 500 g. u njemu se održavala škola za odgoj svećenika. Još za vrijeme turske vladavine 1640.g. u nejmu se održavala osnovna i humanistička škola, kasnije od gimnazije do filozofije i bogoslovije. Samostan posjeduje bogatu knjižnicu s oko 20 000 knjiga i arhivski fond. Od brojnih poznatih imena hrvatske kulture i povijesti u Zaostrogu je živio i radio jedan od najpoznatijih fra Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik, književnik i filozof, rođen u Bristu 1704. – umro u Zaostrogu 1760., te fra Ivan Despot (1886.) hrvatski knjižebnmik i pjesnik. Fra A.K. Miošić- „Starac Milovan“ kako je sam sebe bazivao, u Zaostrogu se školovao, stupio u franjevački red, stvoriuo sva svoja književna djela, umro, a u samostanu je i pokopan. Često se samostan u Zaostrogu naziva i „Kačićev samostan“. U samostanu se nalazi i stalna galerija slika jednog od najpoznatijih živućih hrvatskih slikara Mladena Veže rođenog u Bristu 1916. Godine.

Gdje smo? Galerija Vrijeme Naša ponuda Autobusni red vožnje Trajektne linije